Afrička vražja kandža

Afrička vražja kandža ime duguje po obliku kandži u obliku kandži. Korijeni skladištenja biljke podrijetlom iz Afrike koriste se ljekovito. Njihovi protuupalni i ublažavajući učinci uglavnom se koriste u liječenju reume i osteoartritisa.

Pojava i uzgoj vražje kandže

Pandža afričkog vraga kod nas je poznata i kao gaženje. Do 1,5 metara dugi izdanci višegodišnje zeljaste biljke leže ravno na zemlji. Latinsko joj je ime Harpagophytum procumbens, pripada obitelji sezama i nalazi se kod kuće u stepama Južne Afrike i Namibije. Afrička vražja kandža poznata je i kod nas zgaziti, Do 1,5 metara dugi izdanci višegodišnje zeljaste biljke leže ravno na zemlji.

Njihovi veliki, crvenkasti cvjetovi rađaju plodove u obliku kandži koji se lijepe za krzno životinja i na taj način osiguravaju širenje biljke. Takozvani sekundarni gomolji formiraju se na trnovima debelog glavnog korijena. Upravo oni sadrže najaktivnije sastojke i koriste se u lijekove. Afrička vražja kandža ovisi o vrućoj klimi i pješčanom tlu, ne može se uzgajati u drugim klimatskim zonama.

Zbog ograničene raspoloživosti ljekovita biljka danas je jedna od ugroženih vrsta. Biljka iz obitelji plavih krastavaca koja se javlja u Europi i naziva se još i vražjim kandžama nema nikakve veze s Harpagophytum procumbens i nije medicinski relevantna.

Učinak i primjena

Harpagosidi su među najvažnijim aktivnim sastojcima koji se nalaze u vražjoj kandži. Oni djeluju ublažavajuće i protuupalno te imaju regulacijski učinak na srčani ritam i krvni tlak. Biljka sadrži i flavonoide, akteoside, nezasićene masne kiseline, cimet i klorogene kiseline.

Ekstrakt iz korijena đavolje kandže ima potporni učinak u liječenju upalnih reumatskih tegoba, bolova u zglobovima zbog istrošenosti (osteoartritisa), kroničnih bolova u leđima i tendinitisa (npr. Teniski lakat). Studije su pokazale da protuupalna svojstva prostate Harpagophytum uzimaju drugačiji put od upotrebe uobičajenih protuupalnih lijekova. Đavova kandža također čini da blokira određene tvari za oslobađanje ili pojačavanje boli u tijelu ili da inhibira njihovu proizvodnju.

Tradicionalno se biljka koristi i kod gastrointestinalnih tegoba, gubitka apetita, probavnih smetnji poput proljeva, nadimanja ili opstipacije, kao i kod problema mokraćnih organa. Gorke tvari koje sadrži potiču proizvodnju sline i probavnu aktivnost te tako također potiču apetit. Oni snižavaju pH u želucu i potiču žuč (to se naziva choleretic efekt).

Đavova kandža također ima učinak razrjeđivanja krvi. Za bolesnike s arteriosklerozom to je dobrodošao učinak, ali za ljude sa tendencijom krvarenja to je faktor rizika koji se mora uzeti u obzir, osobito kod visoke doze ili dugotrajne primjene. U slučaju postojećih čira na želucu, treba ih potpuno izbjegavati, barem je potreban veći oprez tijekom trudnoće (ovdje još nema dovoljno studija).

Đavolov korijen kandži može se koristiti iznutra i izvana, ovisno o indikaciji. Uzima se kao čaj, kao samostalno napravljena tinktura ili kao gotov pripravak u obliku kapsula, tableta ili praha. Takvi gotovi pripravci vjerojatno su najčešća varijanta i dostupni su gotovo svugdje, od ljekarni do rekonstrukcije hrane. Važno je napomenuti različite visoke razine aktivnog sastojka i odgovarajuće različite jakosti pripravaka suhog ekstrakta.

Osim što se uzimaju iznutra, čajne kaše ili razrijeđene tinkture prikladne su i za vanjsku upotrebu za komprese, kupke i pranja. Koriste se i pripravci masti s aktivnim sastojcima đavolje kandže. Pomažu kod kroničnih problema s kožom, ekcema, psorijaze i čak slabo zacjeljujućih rana.

Važnost za zdravlje, liječenje i prevenciju

Raznolike iscjeliteljske moći Harpagophytum procumbens poznate su u svojoj domovini stoljećima i tradicionalno ih koriste afrički iscjelitelji. Tek početkom 20. stoljeća njemački vojnik je tu tradiciju upoznao lokalno i sa sobom je donio svoje znanje u Europu.

Ovdje je 1930. godine botaničar Otto Heinrich Volk započeo farmaceutska istraživanja ove biljke. Sa znanjem o terapeutskom učinku đavolje kandže, svjetska potražnja za odgovarajućim pripravcima neprestano je rasla. Započela je prava prekomjerna eksploatacija divljih biljaka, tako da su one uskoro prijeteće desetkovane.

Danas se biljka ruši samo na kontrolirani način. Jednostavno uklonite debela bočna korijena, a zatim pustite biljku da se regenerira tijekom nekoliko godina. Stoka je zbog toga bolje zaštićena, ali globalna potražnja ne može se zadovoljiti iz prirodnih resursa. Čine se pokušaji posebnog uzgoja đavoljeve kandže izvan Afrike - za sada težak poduhvat s tek umjerenim izgledima za uspjeh.

Uloga đavoljeg korijena kandže u prevenciji i liječenju različitih bolesti ovisi o individualnoj kliničkoj slici. Prema kliničkim studijama, njihov učinak je učinkovitiji kod kronične upale zglobova nego u akutnih upalnih procesa. Iako obično može igrati samo pomoćnu ulogu u liječenju jakih bolova, može se koristiti kao jedini lijek za lakše žalbe.

Osobito pacijenti s kroničnom boli često su zahvalni na takvim alternativama iz prirode koje pomažu u uštedi kemijskih lijekova. Na taj se način mogu izbjeći ili barem značajno smanjiti neugodne nuspojave i dugoročno posljedično oštećenje. Međutim, Harpagophytum procumbens nije pogodan za terapiju akutne ili jake boli, jer je potrebno između dva i četiri tjedna da se postigne željeni učinak.

Klasična homeopatija također koristi iscjeliteljsku snagu afričkog đavola kandže, obično u potencijama od D2 do D6. Glavna područja primjene ovdje su osteoartritis i problemi s diskom. Među područjima primjene također su giht, ankilozirajući spondilitis, ali i kožne bolesti poput šindre.