Pekarski kvasac

Pekarski kvasac ima svoje podrijetlo u vrhunskim fermentirajućim pivskim kvascima. Bez kvasca trebalo bi bez mnogo delicija iz pećnice, jer se tijesto za kolače ili pizzu diže brzo i lako.

Što biste trebali znati o pekarskom kvascu

Bakrov kvasac je jednostanična gljiva koja se sastoji od mnogih mikroorganizama i sposobna je proizvesti alkohol iz šećera tijekom metabolizma. Gljiva je promjera svega do deset mikrometara, a mikrometar je tisuću milimetra.

Prije više tisuća godina, Egipćani su već koristili pekarski kvasac u proizvodnji kruha i piva, čak i ako još nisu znali koja snaga je korisna u pečenju i varenju. Tajnu je otkrio tek mnogo kasnije Louis Pasteur, jer je mikroskopom otkrio kvasac i kako to djeluje 1857. godine. Otkrio je da je kvasac odgovoran za fermentaciju. Bakerski kvasac sastoji se od stanica koje imaju stanične jezgre. Gljiva se razmnožava pupoljkom. Matična stanica formira izbočinu koja je opremljena svojim genetskim sastavom.

Metabolizam pekarskog kvasca ovisi o sadržaju šećera u hranjivom mediju i sadržaju kisika u okolini. Otpadni proizvodi metabolizma pekarskog kvasca uključuju ugljični dioksid iz staničnog disanja i alkohol iz fermentacije. Optimalna temperatura za fermentaciju kvasca je 32 Celzijeva stupnja, dok umire na 45 stupnjeva Celzija. Danas pekarski kvasac ispunjava različite zahtjeve: jamči vrlo dobru kvalitetu pečenja zahvaljujući izvrsnoj rastućoj snazi ​​i vijeku trajanja. Nadalje, peciva imaju ukusnu aromu. Količina kvasca presudna je za okus i svježinu.

Važnost za zdravlje

Pekarski kvasac također ima pozitivne učinke u medicinskom području. Uspješno se koristi, na primjer, kod proljeva, gubitka kose i slabog općeg osjećaja. Kvasac sadrži mnogo vrijednih hranjivih sastojaka. Sadržaj vitamina B skupine posebno je impresivan, na primjer vitamina B1, B2, B6 i niacina.

Ova dobra mješavina osigurava neometani rad metabolizma i podršku mišića i živaca. Stoga je pekarski kvasac balzam za stresne i napete ljude. Uz folnu kiselinu, biotin i pantotensku kiselinu koju sadrži, kvasac također nudi prave ljepote vitamina koji osiguravaju zdravu kožu, kosu i nokte.

Zajedno s ljekovitom zemljom, na primjer, svježi pekarski kvasac dobra je maska ​​za lice. Čak se koristi i kao dodatak za kupku. U biotehnološkim procesima koristi se za proizvodnju vakcina, biokemijskih tvari i enzima.

Sadržani minerali i elementi u tragovima također su korisni, na primjer kalij, natrij i kalcij. Potonji osigurava snažne i zdrave kosti i zube. Sadržan magnezij doprinosi podatnim mišićima, željezo je ključno za stvaranje krvi, a cink omogućuje dobru odbranu. Zahvaljujući obilnom i visokokvalitetnom bjelančevinama, kvasac je i optimalan proteinski dodatak osobama koje imaju povećanu potrebu, na primjer, vegetarijancima, sportašima, trudnicama, dojiljama i rastućoj djeci. Živi kvasci također imaju probiotski učinak, tako da osiguravaju zdravu crijevnu floru, djeluju prirodno protiv proljeva i jačaju imunološki sustav.

Sastojci i prehrambene vrijednosti

Pekarski kvasac sadrži puno biotina, folne kiseline, raznih minerala i elemenata u tragovima poput fosfora, kalcija i magnezija, kao i brojne aminokiseline. Kvasac je također bogat visokokvalitetnim proteinima i raznim važnim vitaminima B skupine. Tako pekarski kvasac ne samo da stvara ukusno i lisnato tijesto, već i poboljšava hranjivu vrijednost. Pekarski kvasac ima malo ugljikohidrata, masti i natrija te sadrži puno proteina, vlakana i minerala.

Intolerancije i alergije

Alergije na kvasci su vrlo rijetke. Međutim, ako nakon konzumiranja hrane s kvascem osjetite simptome poput gastrointestinalnih tegoba, mučnine, povraćanja, proljeva ili kožnog osipa, trebali biste kod liječnika provjeriti postoji li netolerancija ili alergijska reakcija.

Savjeti za kupovinu i kuhinju

Osušeni kvasac dostupan je u diskanteru ili supermarketu na polici za sastojke za pečenje. Svježi kvasac može se naći na rashladnoj polici, uglavnom s maslacem i mliječnim proizvodima. Suhi kvasac dugo traje kada nije otvoren, što ga čini vrlo korisnim za skladištenje.

Svježi kvasac, s druge strane, zadržava svoju pokretačku snagu dva tjedna u hladnjaku. Međutim, svježi kvas također se može zamrznuti kako bi ga unaprijed imali na raspolaganju. Svježi pekarski kvasac jamči gotovo konstantnu pokretačku silu do isteka roka trajanja, ali preduvjet je hladno i suho skladištenje. Pored toga, pogonska sila mora biti stabilna i ne smije fluktuirati. Uniformnost je najvažnija točka izrade peciva. Svjež, gladak kvas pokazuje svijetlo bež do blago žućkastu boju i ugodan miris.

Smeđa boja i neugodan miris, s druge strane, pokazuju da je pekarski kvasac prekriven. Isto vrijedi ako izgleda mrvicu. U tim se slučajevima kvasci više ne smiju koristiti. Ovisno o receptu, svježi kvasac obično se miješa s mlijekom ili vodom. Oboje bi trebalo biti toplo. Ako se kvasac usitni prstima, on će se lakše otopiti u tekućini. Zatim se dodaje u brašno i pomiješa s preostalim sastojcima.

Suhi kvasac je lakši za upotrebu, jer se jednostavno miješa s brašnom i ostalim suhim sastojcima te tekućinom dodaje odvojeno. Tijesto s kvascem posebno će se dignuti ako je prekriveno krpom i postavljeno u blizini prethodno zagrijane pećnice. Ako vrijeme nije od suštine i tijesto s kvascem ne treba pripremiti do sljedećeg dana, gotovo tijesto s kvascem također se može staviti na hladno mjesto i tako podići u hladnjak.

Savjeti za pripremu

Pekarski kvasac se, kao što i ime sugerira, ne koristi samo za pečenje. Koristi se kao sredstvo za kvašenje i otpuštanje i aromatiziranje kruha i peciva. To uključuje, na primjer, ukusne voćne kolače s pladnja, puževe, kruh, peciva, pizzu i druge delicije koje se mogu pripremiti iz kvasca tijesta.

Prednost se posebno očituje kod pečenja kruha da se zahvaljujući kvascu čak i teška tijesta optimalno dižu i priprema je zato relativno brza. Uz kvas se može napraviti i pivo, vino i ocat. Zahvaljujući pekarskom kvascu i njegovim svojstvima, hrana fermentira. Pored toga, etanolno gorivo i celulozni etanol dobivaju se iz pekarskog kvasca. Kroz biosorpciju, kvasci mogu filtrirati i teške metale iz otpadnih voda, na primjer bakar, cink, uran i kadmij. Metal je kemijski odvojen od kvasca.